Ovo nije turizam to je invazija – Masovni turizam u Španjolskoj

© Lluis Gene, AFP

Ovo nije turizam to je invazija
Ovakvi natpisi vrište s transparenta u Barceloni te u još nekim mjestima Španjolskoj. Palma de Mallorca i Valencija slijede Barcelonu. Masovni turizam uzima danak razvoju.
Da bi se dobile velike brojke popunjenosti kapaciteta potrebno je mnogo truda. Inovativni marketing, izgradnja novih hotela i infrastrukturnih projekata kao što su ceste, aerodromi i slično. Godine truda i obilaska turističkih sajmova te na kraju mnogo sreće kad susjedima loše krene. Masovni turizam nije besplatan.

Sve je to dugotrajan posao, no što kada turisti nahrupe? Da li su svi spremni žrtvovati svoj način života, maknuti se u stranu i pričekati da turisti odu? Jesu oni koji zarađuju od turizma, ali takvih je malo u odnosu na populaciju nekog grada ili zemlje. Konačno turizam je nisko profitna uslužna djelatnost kojom se ne žele svi baviti.
Turizamau jednom momentu pređe na stranu ne kontroliranih dolazaka. To se događa u Barceloni, no i druge destinacije su na sličnom putu. Barcelona je takva kakva jest upravo zbog ljudi koji žive u gradu koji je sam po sebi veliki muzej. Način života je taj koji privlači posjetioce, ne samo zanimljivost muzeja i zgrada. Prekomjerni broj turista guši upravo to. Stanovi posta preskupi bilo za najam ili kupnju jer je potražnja velika. Mladi ljudi ne mogu započeti svoju budućnost u gradu jer je preskupo pa sele van u neka druga mjesta. Žiteljima grada turisti smetaju, zauzimaju mjesta u omiljenim lokalima, stvaraju gužvu na ulicama dok se sudaraju po uglovima noseći mape ili mobitele. Sagrada Familia je sagrađena za potrebe vjernika, a park Guell za šetnju lokalaca. Sada se ne može ući u te prostore od horde turista. U Barceloni je lani boravilo 18 milijuna turista plus oko 12 milijuna onih koji su došli na dnevne izlete automobilima, vlakovima i s kruzera. Puno previše na 1,6 milijuna stanovnika. Broj stanovnika je počeo opadati, a to si ekonomija grada ne može dozvoliti.


Subverzivna grupa Arran u Barceloni napada turističke autobuse, razbija stakla na hotelima i buši gume iznajmljivačima bicikla. Kako sami kažu ne napadaju turiste nego one koji svojim potezima profitiraju od modela prekomjernog iskorištavanja njihovog grada. Takve akcije mogu vrlo brzo odvratiti turiste od posjeta Barceloni. Ljudi su vrlo osjetljivi, a ponude ne fali pa je lako skrenuti s puta i otići u neki drugi grad.
U Baskiji Ernai grupa najavljuje proteste u San Sebastianu pod parolom : „Vaš turizam je siromaštvo za mlade „
Gradovi i pogotovo manja mjesta ostaju pusta van sezone jer se ljudi masovno iseljavaju kako bi ostavili mjesta za masovni turizam. Masovni turizam je gradove učinio preskupim za život. Treba učiti iz takvih primjera jer su neka mjesta na našem Jadranu na sličnom putu. Koliko ljudi živi u Dubrovniku u staroj jezgri zimi? Nekoliko stotina? Koliko ljudi koji žele živjeti u Splitu mogu iznajmiti stan? Turisti dolaze radi videa i fotki lijepih starih trgova i arhitekture. Ono što zateknu su štekati i suncobrani od kojih se ne vidi ono zbog čega su došli.

Treba biti vrlo pažljiv i pratiti što se događa te učiti na tuđim greškama. Naravno, kod nas će se dogoditi slično kao i u Španjolskoj jer niti postoji neka regulativa ili strategija koja bi to pratila niti postoje ljudi koji bi to znali regulirati. Masovni porast turizma u Hrvatskoj je rezultat stihije i trendova kod LCC prijevoznika koji imaju sve više aviona i sve manje destinacija. Nije rezultat smišljene strategije stoga stanovnike obalnih gradova očekuje zanimljivo doba. Masovni turizam je smjer kretanja Hrvatske.