Suhozidi – kamena čipka žuljevitih dlanova

suhozidi

Umijeće suhozidne gradnje upisano je 28. studenoga 2018. na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, kao odgovor na zajedničku međunarodnu nominaciju Cipra, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Slovenije, Španjolske i Švicarske pod nazivom ”Art of dry stone walling, knowledge and techniques”.

 

Suhozid – kamena čipka žuljevitih dlanova kao fascinantan simbol truda i vrijedan resurs hrvatskog identiteta.

suhozidi

Ovaj fascinantan simbol ljudskog truda, od  Like do Dalmacije predstavlja nezaboravan simbol identiteta i umješnosti te marljivosti ondašnjih težaka. Kamena čipka stvorena ljudskom rukom, ostaje danas prevrijedno naslijeđe i otisak identiteta na našim obalnim prostorima, kojeg  bi bilo uputno sačuvati za buduće generacije.

suhozidi

 

Specifična tehnika gradnje u kamenu predstavlja najstariju tehniku gradnje kamena koja je poznata od prapovijesti do današnjih vremena. Osim svoje specifične arhitekturne skice, suhozidi su i vrijedno eko stanište u kome sklonište nalaze i biljke i životinje (žabe, gušteri, kukci, pčele.)

Suhozidna tehnika gradnje temelj je dalmatinskih tradicijskih građevina, od staja, poljskih kućica, torova, pa do podzidova poljoprivrednih površina. Jedinstvena tehnika polaganja kamena bez veziva, očuvala se do danas, tako nema poljoprivredne površine u Dalmaciji koja u svom krajoliku nema barem nekoliko suhozida.

suhozidi

 

Danas se suhozidi nažalost učestalo uklanjaju ili  koriste kao atraktivna građa za izgradnju vikenica i apartmana. Velika je to šteta obzirom da kamen nije doživotni resurs, jednom kada se prenamijeni njegova svrha u svrhe betonizacije, kamen je nemoguće vratiti u njegovo prirodno stanište. Stoga su sve brojnije inicijative za očuvanje ove tradicije čije su građevine jedinstvene na svijetu. Tko bi odolio primjerice  skladnim vrtujcima, kamenim gustirnama ili poljskim kućicama koje ne da narušavaju sklad prirode, već ga dodatno uljepšavaju.

suhozidi

Po svojoj vokaciji i tehnici gradnje, suhozidna tehnika je toliko drukčija od agresivne gradnje betonskih apartmana, ili betonskih građevina na nekoliko katova, koje se grade ponekad i na samom prilazu uz  more.

Tako pogrešna i promašena strategija u kojoj se ulažu na stotine tisuća eura u estetski katastrofalna rješenja, zaboravljajući pri tome da turisti upravo bježe iz svojih betonskih komfornih nastambi u naše obalne krajeve, nadajući se tamo pronaći autentično iskustvo baštine.

Uostalom malene kamene kućice ili kamene vile koje su skladno uklopljene u okoliš s pripadajućim komforom, čuvajući osamu gosta i ne narušavajući sklad okoliša, mogu uz manja ulaganja postići i bolju cijenu od grotesknih stambenih zgrada koje ponekad niču na stijenju uz more, jedna drugoj uredno zaklanjajući pogled.

suhozidi

 

Godine 2018,  vrijednost kamene čipki žuljevitih dlanova, postala je vrednovana i priznata kao UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva i ključan dio hrvatske kulturne baštine. Argument više da čuvamo, održavamo i  poštujemo našu prirodnu baštinu, jer ona spada u jedan od rijetkih vrijednih resursa, na koji  još možemo računati.

izvor: explorecroatia.eu

Travel Advisor

Posjetite naš YouTube kanal.

Ston – povijest ispisana u soli i kamenu

Dubrovnik – što, gdje i kako?

Top 5 mjesta u Srednjoj Dalmaciji koja morate posjetiti